Sake u Japanu nije samo jedno obično piće, to je izvor nacionalnog ponosa duboko ukorijenjen u japansku kulturu i tradiciju. Pa upoznajmo onda bolje ovaj izvor japanskog ponosa!
Sake je alkoholno fermemntirano piće proizvedeno od riže i još nekoliko sastojaka! Sake sadrži od 10 do 20% alkohola, a postoji više teorija o njegovom nastanku – jedna kaže kako je sve započelo u Kini oko 4800 p.n.e., a po drugoj teoriji Sake se počeo proizvoditi u Japanu u 3. stoljeću nove ere.
Dobra je vijest da Sake nije destilat, nego je nastao fermentacijom, a kako nema dodanih sulfata dan poslije konzumacije ne bi vas trebala boljeti glava što je uvijek prednost, zar ne! Iako ga nazivaju japanskim rižinim vinom Sake je barem prema procesu proizvodnje puno bliži pivu.
Sastojci koji čine Sake
Baš kao i prilikom proizvodnje piva, Sake zahtijeva tek nekolicinu osnovnih sastojaka. To su: riža, voda, koji i kvasac.
Najčešća riža koja se koristi za proizvodnju Sakea je kratka i srednje zrnata „japonica“ jer zrna japonice imaju gušću jezgru škroba. Postoji devet uobičajenih sorti riže za proizvodnju premium Sakea (sakamai). Svaka od njih stiže s različitih georgrafskih pozicija širom zemlje i svaka na kraju procesa daje drugačiji okus.
Voda je također jedan od najvažnijih elemenata u pripremi Sakea. Sake destilerije u Japanu obično se nalaze blizu planinskih potoka i podzemnih izvora, a to zasigurno nije slučajno. Mineralni sadržaj i kvaliteta same vode imaju ključan učinak!
Koji, također poznat kao aspergillus oryzae, posebna je vrsta plijesni koja pomaže pri razgradnji škroba u riži na šećere kako bi sve bilo spremno za fermentaciju. Jednako je važan kao riža i voda.
Posljednji, no ništa manje važan je kvasac. Vrsta kvasca koja se koristi promijenit će okus i aromu vašeg Sakea. Kvasac je bitan u procesu proizvodnje jer pretvara šećere koje stvara koji u alkohol.
Sake nije jednoličan, postoji više vrsta!
1. Prema postotku polirane riže
Ovo se odnosi na količinu riže koja ostaje nakon što je polirana (što je više polirana, to je sake rafiniraniji).
– Junmai (純米): Napravljen samo od riže, vode, kvasca i kojia. Ima bogatiji, puniji okus.
– Honjozo (本醸造): Mala količina destiliranog alkohola dodaje se tijekom fermentacije. To rezultira lakšim, mirisnijim Sakeom.
– Ginjo (吟醸): Napravljen s visoko poliranom rižom (barem 40% zrna uklonjeno), obično mirisniji i rafiniraniji. Tu je i Junmai Ginjo (bez dodanog alkohola) za bogatiji okus.
– Daiginjo (大吟醸): Napravljen s još poliranijom rižom (barem 50% uklonjeno). To je najrafiniranija i najkompleksnija vrsta sakea. Junmai Daiginjo je varijanta bez dodanog alkohola.
2. Prema profilu okusa
– Futsu-shu (普通酒): Ovo je standardni, svakodnevni Sake, sličan gradskom vinu na Zapadu. Može biti sladak, suh ili negdje između
– Koshu (古酒): Stari, tradicionalni Sake. S vremenom razvija složenije okuse, često s dubljom bojom i bogatijim okusom.
– Namazake (生酒): Nepasterizirani Sake, koji posjeduje svježiji, živahniji okus. Često se čuva u hladnjaku.
– Nigori (濁り): Mutni Sake s česticama riže u njemu što daje kremastu teksturu i sladak okus.
3. Prema temperaturi
– Atsukan (熱燗): Sake poslužen vruć. Općenito, sake niže kvalitete se uglavnom zagrijava kako bi se poboljšao njegov okus.
– Reishu (冷酒): Sake poslužen hladan, obično visokokvalitetni sake kao što su Ginjo ili Daiginjo.
Svoj idealni Sake popijte još danas!
